U Privrednoj komori Kantona Sarajevo (PKKS) danas je održana proširena sjednica Upravnog odbora Komore na kojoj se raspravljalo o temi "Porezna reforma u funkciji investicija i zapošljavanja".

Federalni zavod za programiranje razvoja izradio je dokument pod tim nazivom koji je prezentiran na sjednici i u kome se, kako je rekao direktor Zavoda Ljubiša Đapan, na ozbiljan i sveobuhvatan način tretira pitanje rasterećenja privrede.
U dokumentu se razmatra ideja prihodno neutralne porezne reforme u BiH i FBiH koja bi značajno smanjila direktno oporezivanje rada povećanjem oporezivanja potrošnje (povećanjem stope PDV-a).
Ekonomska analiza, kako se navodi u dokumentu, sugeriše da bi predložena porezna reforma vodila efikasnijoj raspodjeli resursa, stimulirali bi se zapošljavanje i proizvodnja, dok bi se destimulirali potrošnja i uvoz. Promjena poreznog sistema bi pomogla da se ublaže najveće makroekonomske neravnoteže bh. ekonomije, a to su visoki trgovinski deficit, visoki nivo potrošnje i nizak nivo investicija.
"Predložne su dvije stope oporezivanja plata - jedna je 44,23, a druga 36,06 posto na netoplate i varijante sa šest stopa PDV-a uz korekcije i određenih postojećih, prvenstveno indirektnih poreza, a i uvođenje nekih novih poreza koji ne tretriraju pitanje oporezivanja rada i kapitala", izjavio je Đapan.
Dakle, predložena porezna reforma bi dovela do smanjenja fiskalnog opterećenja zarada (koje trenutno iznosi 73,73 KM na 100 KM netozarade) na 36,06 ili 44,23 KM na 100 KM netozarade. Ekonomska logika, kako se navodi u dokumentu, govori da bi smanjenje cijene radne snage trebalo da poveća tražnju za radnom snagom i na taj način smanji nezaposlenost. Nova stopa oporezivanja plaća, kako se tvrdi, pozitivno bi djelovala na rast privrednih aktivnosti, posebno na rast stranih investicija.
Đapan je dodao da se predložene stope PDV-a kreću u rasponu od 21 do 25 posto, umjesto sadašnjih 17 posto.
"Sigurno je da bi stopu PDV-a trebalo povećati i to je trend u svim zemljama Evrope i svijeta. Postoje programi kojim se rješavaju socijalna pitanja, a kada se značajnije rastereti privreda, siguran sam da postoji veliki broj privrednika koji uopće ne bi povećavao svoje cijene zbog povećanja PDV-a", prokomentirao je novinarima Đapan.
U dokumentu "Porezna reforma u funkciji investicija i zapošljavanja" se navodi da bi ukidanje doprinosa za zdravstvo i nezaposlenost omogućilo ekonomičniju strukturu državnog aparata i jednostavniji sistem naplate javnih prihoda. Empirijska iskustva, kako se dodaje, iz proteklih nekoliko decenija sugerišu da su zdravsteni sistemi koji se finansiraju iz poreza bili uspješniji u kontroliranju javnih izdataka za zdravstvo u poređenju sa sistemima koji se finansiraju iz doprinosa.
Predsjednik PKKS-a Kemal Grebo ocijenio je da je ova inicijativa Federalnog zavoda za programiranje razvoja dobra i da je došla u pravi čas, te da će potaknuti na razmišljanja da konačno moramo nešto učiniti da bismo zaustavili sunovrat privrede u BiH.